Moždani udar je neurološki ispad koji nastaje zbog poremećaja krvne opskrbe mozga. Drugim riječima, to je gubitak moždanih funkcija, npr. mišićne kontrole, osjeta ili mogućnosti govora. Gubitak moždane funkcije nakon moždanog udara je dugotrajan, odnosno traje više od 24 sata. Ako je trajanje neurološkog ispada kraće od toga, tipično kraće i od 1 sata, govorimo o tranzitornoj ishemijskoj ataki (TIA). Valja definirati i tihi moždani udar,koji ne uzrokuje jasne simptome u vidu neurološkog ispada, već se slučajno nađe pri slikovnim pretragama mozga. TIA i tihi moždani udar značajni su događaji jer povećavaju rizik nastanka moždanog udara u skoroj budućnosti i, prema tome, zahtijevaju pozornost liječnika.
Kako nastaje moždani udar?
Općenito, moždani udar nastaje zbog poremećaja krvne opskrbe mozga, što dovodi do odumiranja živčanih stanica. Poremećaj krvne opskrbe može se razviti u obliku ishemije ili hemoragije.
Ishemijski moždani udar nastaje kada dođe do prekida cirkulacije krvi kroz krvnu žilu koja opskrbljuje neki dio mozga. Taj prekid cirkulacije obično uzrokuje krvni ugrušak koji je zapeo u krvnoj žili. Ugrušak može nastati na tom mjestu ili doputovati krvlju iz nekog drugog mjesta u tijelu gdje je nastao.
Hemoragijski moždani udar nastaje uslijed krvarenja u mozgu. Ono nastaje kada se iz nekog razloga ošteti stijenka krvne žile koja opskrbljuje mozak. Krv se izlijeva u moždano tkivo, gdje se pretvara u velik krvni ugrušak.
Tko je pod povećanim rizikom od moždanog udara?
Mnoga stanja povećavaju rizik od razvoja moždanog udara, a ovo su neka od njih:
- prethodno preboljen moždani udar, tihi moždani udar ili tranzitorna ishemijska ataka (TIA),
- podatak o moždanom udaru kod članova obitelji (osobito ako se dogodio u mlađoj životnoj dobi)
- hipertenzija (povišen krvni tlak)
- bolest koronarnih žila (krvne žile koje opskrbljuju srce)
- bolest srčanih zalistaka
- fibrilacija atrija (oblik poremećaja srčanog ritma koji povećava vjerojatnost nastanka ugruška u krvi)
- bolest karotidnih arterija (krvne žile vrata
- dijabetes
- povišena razina LDL kolesterola u krvi (‘’loši kolesterol’’)
- pušenje
- starija životna dob
- korištenje lijekova protiv zgrušavanja krvi
Eklampsija je bolest specifična za trudnoću, koja također može rezultirati moždanim udarom. Između ostaloga, obilježje ove bolesti je povišen krvni tlak.
Kako prepoznati moždani udar?
Česti simptomi moždanog udara su sljedeći:
- obješenost jedne strane lica,
- mišićna slabost na jednoj strani tijela,
- gubitak osjeta na jednoj strani tijela,
- poremećen govor,
- nerazumijevanje govora(zbunjenost),
- poremećaj vida, odnosno gubitak dijela vidnog polja na jednom oku,
- poremećaj hoda, ravnoteže ili koordinacije,
- iznenadna, jaka glavobolja koja odudara od uobičajenih glavobolja koje osoba povremeno ima.
Ove simptome važno je prepoznati i brzo pozvati hitnu pomoć! U liječenju moždanog udara vrijeme je ključno!
U žena su češći neobični simptomi moždanog udara,poput:
- mučnine,
- povraćanja,
- glavobolje manjeg intenziteta,
- omaglice
- smušenosti.
Posljedica ovakve, neobične prezentacije moždanog udara može biti propust u dijagnozi i izostanak pravovremenog liječenja. Stoga, u žena je osobito potrebno imati veći stupanj sumnje na moždani udar kod neobičnih simptoma te obratiti pozornost na individualne čimbenike rizika za razvoj moždanog udara.
Koliko dugo traje oporavak od moždanog udara?
Nakon moždanog udara potreba je rehabilitacija, kako bi se osoba vratila svakodnevnom životu uz što manji stupanj invaliditeta. Mogu biti potrebne fizikalna terapija, radna terapija ili logopedska terapija za govor.
Trajanje oporavka od moždanog udara razlikuje se od osobe do osobe. Može trajati tjednima, mjesecima ili godinama.
Dio izgubljenih tjelesnih funkcija,poput kretanja ili govora, s vremenom se može vratiti. Za to je veoma bitna rehabilitacija.
Međutim, dio neuroloških deficita trajno ostaje, što će vrijeme pokazati. U tom slučaju rehabilitacija je također bitna,kako bi osoba naučila živjeti s određenim gubitkom normalnih tjelesnih funkcija.
Kako isplanirati svoj oporavak?
Vaš plan oporavka mora:
- Biti realan: Ako je vaš cilj “ponovo hodati normalno”, bit će vam teško kada shvatite da za to trebaju mjeseci, pa i godine, i nećete ni primjetiti neka poboljšanja.
- Biti mjerljiv: plan za oporavak mora uključivati određene ciljeve koji predstavljaju pomake u procesu oporavka.
- Zadržati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve: Na primjer, ovisno o težini:
- kratkoročni cilj je posjesti se, dugoroćni je prohodati
- kratkoročni je cilj hodati deset koraka, dugoročni cilj je hodanje bez štapa
- Biti fleksibilan: Plan oporavka će se neprestano mijenjati ovisno o samom tijeku oporavka. Na primjer, ako je prvotni cilj bio hvatanje čaše, jednom kad je taj cilj dostignut, sljedeći se samo nadovezuje i postane piti iz te čaše.
- Biti siguran za vaše zdravlje: dobro je postaviti ambiciozan plan, ali valja uvijek biti oprezan. Sama činjenice da ste doživjeli moždani udar ukazuje na činjenicu da Vaš kardiovaskularni sustav ne može podnijeti velika opterećenje.Čim osjetite umor pri vježbanju, omogućite si stanku za odmor.
Najbitnije činjenice za oporavak od moždanog udara
Koristite što je više moguće bolesnu stranu tjela
Prijašnje shvaćanje “Jednom izgubljeno zauvijek izgubljeno” odrazilo se i na rehabilitacijske tehnike koje su imale za cilj što bolje iskoristiti dio tijela koji je ostao zdrav, pa su tako pacijenti koji su imali oduzetu DESNU stranu polako učili kako savladati hranjenje, pisanje, itd. LIJEVOM rukom. Nove spoznaje neuroznanosti rehabilitacije stvorile su pojam, NEUROPLASTIČNOST. Ovaj pojam označava činjenicu da, iako se mrtve živčane stanice ne mogu ponovno stvoriti, ostale, zdrave stanice u mozgu mogu do određene mjere preoblikovati njihovo međusobno spajanje u svrhu kompenzacije izgubljene funkcije. Mozak je kao mišić, ako se ne koristi, on oslabi i atrofira. Tako upadate u začarani krug. Zbog moždanog je udara izvođenje određenog pokreta otežano. S jedne strane, mišići koji izvode taj pokret oslabe, što otežava izvođenje pokreta. S druge strane, naučite kako izvoditi drugi pokret sa zdravom stranom, ili uopće ne izvodite pokret, i dio mozga zadužen za izvedbenu komandu počinje isto slabiti, tj. suzuje se, što dodatno otežava izvođenje pokreta, i tako u krug.
2. Pokret koji još uvijek niste savladali morate zamišljati, vizualizirati
Dok se koncentriramo i zamišljamo pokret, dio mozga zadužen za samu izvedbu pokreta također se aktivira! Dok fizioterapeut izvodi vježbe istezanja, tj. pasivne pokrete s Vašim rukama i nogama, zatvorite oči i zamišljajte da ste vi taj koji aktivno izvodi te pokrete.
3. Pokret koji ste ponovno savladali morate ponavljati, ponavljati i ponavljati
Oporavak je mukotrpan rad. Svaki pokret koji ste ponovno usvojili morate ponavljati dok ne osjetite umor. Tada zabilježite koliko ste puta uspjeli izvesti taj pokret.
Pokret treba biti svrhovit! Pokreti služe svakodnevnim aktivnostima. Dok vježbate određeni pokret, zamišljajte (ili još bolje, izvodite) aktivnost koja je povezana s tim pokretom, kao npr. obrisati kuhinjski stol, otvoriti vrata itd.
Literatura
- Malojčić B, Brinar V, Poljaković Z. Cerebrovaskularne bolesti. U: Brinar V i sur. Neurologija za medicinare. Medicinska naklada. 2019. 153-83.
- Butković – Soldo S. Neurorehabilitacija i restauracijska neurologija. Medicinski Fakultet, Osijek, 2013.
- National Heart, Lung, and Blood Institute – Stroke: Causes and Risk Factors.
- Rexrode KM, Madsen TE, Yu AYX, Carcel C, Lichtman JH, Miller EC. The Impact of Sex and Gender on Stroke. Circ Res. 2022 Feb 18;130(4):512-528.
- American Stroke Association – Stroke Symptoms.
- Colsch R, Lindseth G. Unique Stroke Symptoms in Women: A Review. J Neurosci Nurs. 2018 Dec;50(6):336-342.