Cilj liječenja ugradnjom endoproteze je smanjenje boli, povećanje pokretljivosti zgloba i nadomještanje funkcije postojećega oštećenoga zgloba. Sam pristup operativnom zahvatu od velike je važnosti za pacijenta, a pravovremena i kvalitetna rehabilitacija je neizostavna. Zamjena zgloba kuka umjetnim zglobom danas je rutinski zahvat koji se smatra najkvalitetnijim endoprotetskim zahvatom. Endoproteza zgloba kuka zamjenjuje oštećeni zglob i time pacijentu osigurava bolju kvalitetu života.
Pristup rehabilitaciji prije i nakon ugradnje endoproteze izuzetno je važan za postizanje njezine funkcionalnosti, a postupci rehabilitacije moraju biti, prije svega, individualni. Uz dovoljan angažman pojedinca i stručnog tima te poštivanje mjera opreza i uklanjanje mogućih faktora koji bi ometali proces rehabilitacije, rehabilitacija dovodi do funkcionalnog zgloba koji će poboljšati kvalitetu života.
Rehabilitacijski tijek možemo podijeliti na preoperativni i postoperativni.
Preoperativna rehabilitacija ima za cilj pripremiti pacijenta za zahvat koji slijedi kao i omogućiti što kvalitetniju podlogu za provođenje postoperativne rehabilitacije jer činjenica je da kvalitetno provedena preoperativna rehabilitacija smanjuje broj rehabilitacijskih dana, a bolja pokretljivost i mišićna snaga uvelike doprinosi boljem postoperativnom rezultatu. Preoperativna rehabilitacija najčešće se provodi kroz postupke aerobnih vježbi, jačanja svih mišića ekstremiteta koja se smatra vrlo važnim dijelom rehabilitacije. Edukacija ima cilj upoznati pojedinca i njegovu obitelj s vježbama snaženja muskulature, važnošću redovitog provođenja istih, služenjem pomagalima kojima će se koristiti nakon operacije, poduzimanje mjera vezanih za sprječavanje padova kao i upoznavanje s mjerama opreza vezanim za postoperativna ograničenja.
Postoperativna rehabilitacija započinje onog dana kada je pacijent operiran. U ranom postoperativnom razdoblju prvog tjedna cilj je postići samostalnost u transferima i posjedanju, hod uz i niz stepenice te težiti pravilnom obrascu pokreta. U prvom tjednu se provode vježbe disanja i cirkulacije, izometričke vježbe m.quadricepsa i m.gluteusa u supiniranom položaju te se pacijent educira o posjedanju i transferima.
U periodu od drugog do četvrtog tjedna postoperativne rehabilitacije cilj je postići pravilan obrazac hoda uz dvije podlakatne štake ili hodalicu ( ovisno o samom pacijentu), te povećati opseg pokreta u kuku. U periodu od četvrtog do šestog tjedna postoperativne rehabilitacije cilj je postići pravilan obrazac hoda uz jednu podlakatnu štaku te povećati opseg pokreta i snagu okolne muskulature. Postepeno uvoditi aktivne vježbe snaženja ciljane muskulature te sobni bicikl. Nakon šestog tjedna od operativnog zahvata je cilj ostvariti pravilan obrazac hoda, maksimizirati opseg pokreta i snagu okolne muskulature, normalizirati balans te povratak normalnim životnim funkcijama. Uvesti statičko/dinamički trening balansa i vježbe propriocepcije.
Opterećenje umjetnoga zgloba s vremenom se povećava do normalnog opterećenja zgloba kuka. Važno je pacijentu napomenuti da to opterećenje mora biti postupno i pristupiti vježbama bez straha da će se nešto dogoditi. Razlog potrebi postupnoga povećanja opterećenja umjetnoga zgloba jest činjenica da se koštano ležište mora prilagoditi novim uvjetima opterećenja. Ugradnjom endoproteze mijenja se uobičajeni način prijenosa opterećenja u području zgloba kuka jer se tada opterećenje prenosi na koštano ležište endoproteza. U tih je bolesnika potrebno razdoblje oko dva do tri mjeseca da bi se kost ponovno prilagodila novim uvjetima prijenosa opterećenja. Rasterećenje umjetnog kuka pomagalom vrlo je korisno i time se postupno jača kost i pomažu slabi mišići.
Potrebno je napomenuti da je svaki rehabilitacijski program namijenjen za individualno provođenje te je podložan promjenama u dogovoru s operaterom.